Razmišljajući o tome što bismo vam predložili da radite i posjetite dok ste u Zadru i u njegovoj okolici, na pamet nam pada sve i svašta. Ipak, ovdje ćemo vam donijeti nekoliko prijedloga koje, ukoliko želite upoznati život ovoga grada i ući u svaku njegovu mediteransku poru, nikako nemojte izostaviti. Neke su stvari građanima ovoga grada nezaobilazna svakodnevica, a vama ćemo pokazati kako ona izgleda. Kombinirajte kako budete imali volje i vremena, a mi smo sigurni da vas boravak u Zadru neće ostavit ravnodušnima i da će vam ostati u dobrom sjećanju te da ćete se vratiti.
Popiti ranu jutarnju kavu u vrijeme dok se grad budi, dok miriše na svježe jutro, kada se na tržnicu dovoze svježi plodovi iz nedalekog zaleđa, na pultove stiže riba netom pristigla s koćarica i dok se gradom osjeti miris svježeg kruha zaista je neprocjenjivo. No, ukoliko se nalazite izvan poluotoka, za potpuni doživljaj valja iskoristiti prijevoz malom barkom koja povezuje Obalu kneza Trpimira odnosno tamošnju đigu (lukobran sa svjetionikom) i Liburnsku obalu (poluotok). Možda se naoko čini ništa posebno, no vozeći se u barci u kojoj veslaju zadarski barkajoli, način je na koji ćete se povezati se dalekom prošlosti grada. Naime, ova tradicija, vezana je još uz daleko 14. stoljeće i utkala se duboko u živote građana Zadra, a i posjetitelja, jer je ovo jednostavno nešto što se morate učiniti kad ste u Zadru. Vrijedne ruke barkajola, veslaju svakodnevno tijekom sva četiri godišnja doba čuvajući tradiciju koja se prenosila s koljena na koljeno prkoseći suvremenim trendovima. Inače prijevoz barkom, smanjit će hodanje do grada za 15-tak minuta, a vožnja ovim 71 metar širokim prolazom trajati će svega minutu i pol.
Nakon jutarnje kave, vrijeme je za još jednu vožnju barkom koja će vas vratiti natrag na Obalu kneza Trpimira kojom se u smjeru Borika možete prošetati uz more i za kratko vrijeme stići u gradski kvart Brodaricu, u čijoj se uvali Maestral nalazi sfinga koja je smještena u perivoju vile Attilije, najstarije u ovom dijelu grada. Nju je 1901. izgradio ugledni zadarski restaurator, akademski slikar i povjesničar umjetnosti Giovanni Smirich. On je nakon smrti svoje voljene žene Attilije 1918. godine, u perivoju koji okružuje vilu, njoj u spomen dao podići repliku egipatske sfinge. Sfinga je izrađena od betona, no posebnost joj daje reljef orla koji se nalazio na njenim prsima, dok je umjesto šapa imala prste u kojima je držala mač. Tijekom godina sfinga je bila devastirana, no brigom mladih Zadrana ona je očišćena zajedno s okolišem i idealno je mjesto za predah u dubokoj hladovini visokih stabala. O sfingi se nižu razne priče o skrivenom blagu koje je zakopano ispod nje, no unatoč pokušajima, srećom ona nije u potpunosti uništena.
Nakon poslijepodnevnog uživanja na plaži, završetka radnog dana, povratka sa izleta... vrijeme je za kratki predah na rivi, odnosno na Pozdravu Suncu. Tu ćete uz zvukove morskih orgulja ispratiti još jedan dan.
Zadar je poznat po fascinantnim zalascima sunca, a oduševio je i legendarnog Hitchcocka. On je 1964. godine odsjeo u hotelu Zagreb i uživao u smiraju dana izjavivši kako Zadar ima najljepši zalazak sunca na svijetu, ljepši čak i od onoga u Key Westu na Floridi, kojemu se svake večeri ide pljeskati. Iako njega više nema, zalasci sunca su i dalje nezaboravni i plijene poglede brojnih posjetitelja li i Zadrana koji imaju priliku svakodnevno uživati u igrama boja koje prate smiraj dana.