Ovdašnja gastronomija izuzetno je bogata i ukazuje na snažnu povezanost sjevernog dijela Dalmacije, tako da je teško je navesti neko jelo koje je tipično zadarsko, ali možemo navesti niz jela koja pripadaju širem zadarskom području, odnosno području Zadarske županije.  

Upravo se tu isprepliću različite delicije koje je tradicionalno pripremalo stanovništvo iz okolice, odnosno priobalja, iz zaleđa, sa otoka i planinskog područja. Povrtlarstvo je primjerice najrazvijenije u priobalju i to od Bibinja sve do Pakoštana, te u zaleđu, more je neizostavni izvor bijele, a osobito plave ribe, dok je razvijen i uzgoj ribe u kavezima. Izuzetno plodno područje Ravnih kotara bogato je maslinama i vinovom lozom, u podvelebitskom području i u Novigradskom moru uzgajališta su dagnji, a priroda obiluje samoniklim jestivim i ljekovitim biljem. Šire zadarsko područje poznato je po proizvodnji mesa i to janjećeg.

Raznovrsnost zadarske gastronomije vidljiva je i po bogatoj ponudi namirnica na zadarskoj tržnici i u obližnjoj ribarnici gdje se svakoga dana dopremaju svježi plodovi zemlje i mora.

Znalci ovdašnje kuhinje kao instant gastronomsku sliku Zadra odabrali su tri namirnice: plavu ribu, janjetinu i škampe. Međutim na meniju brojnih restorana i konoba ne samo u gradu već i u okolnim mjestima te u zaleđu  pronaći ćete paški sir, ninski šokol ili posedarski pršut. Ove delicije danas nose oznaku izvornog hrvatskog proizvoda. Ono što ih čini posebnim jesu mirodije, bura, sol, dim, a nadasve rad vrijednih dalmatinskih ruku. Ukoliko vam se pruži prilika kušajte  kaljski brudet,  pašku janjetinu, bukovačku jaretinu, dagnje na buzaru, benkovački prisnac, srdele na saljski, pašticadu, razne brudete i lešade ali i šparoge sa jajima ili čičvardu.

Na kraju se zasladite zadarskom tortom, koja nosi recepturu stariju od dva stoljeća, fritulama, kroštulama ili samo mendulama u cukru.